Srbija

Đakon objasnio koju svetiteljku danas slavimo: I po najvećoj vrućini narod došao da se pokloni i moli je za zdravlje (FOTO)

Dodajte Kurir u vaš Google izbor
Foto: Kurir/T.S.
Na praznik Prepodobne mučenice Paraskeve Rimljanke vernici posećuju jednu od najmanjih crkava u Srbiji i mole se svetiteljki

Od jutros veliki broj vernika dolazi u crkvu Svete Petke kod Belog mosta u Vranju, jednu od najmanjih crkava u Srbiji, koja je i ovog praznika veoma posećena. Vernici dolaze u ovu svetinju kako bi se pomolili svetiteljki, pre svega za zdravlje i spasenje svojih duša.

Brojni vernici pomazuju se svetim uljem iz kandila, kropе svetom vodicom i mole se za zdravlje i spasenje, pričaju oni koji svake godine dolaze u ovu svetinju.

Crkva je posebno posećena na Veliki petak pred Vaskrs, ali i na praznike Svete Petke, koji se obeležavaju 8. avgusta i 27. oktobra.

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 8. avgusta, obeležavaju praznik Prepodobne mučenice Paraskeve Rimljanke, poznate i kao Sveta Petka Rimljanka.

- Danas pogotovu ovde u Vranju u ovoj crkvi Sveta Petke kod Belog mosta veliki broj vernog naroda se okuplja. Današnja svetiteljka je svetiteljka iz drugog veka, jako je bitna i jako je narod poštuje naročito žene, a ona nam je svojim primerom pokazala koliko mi treba da se odričemo zarad Hrista, ona je stavljana na muke, bacana je u oganj, ali uvek je Gospod nju spašavao. Mnogi su zbog njenog primera prihvatili hrišćanstvo. Na kraju je postradala odsecanjem glave, jer nisu znali na drugačiji način kako mogu da se svetica odrekne od hrišćanstva. Narod naš proslavlja je kao zaštitnicu naročito je žene poštuju, ali ona je zaštitnica svih nas. I evo po ovim vrućinama narod je došao ovde da se pokloni u ovoj našoj svetinji - rekao je za Kurir đakon Danilo.

Sveta Paraskeva Rimljanka Foto: Printscreen

Prepodobnomučenica Sveta Petka Rimljanka

Rođena u Rimu od roditelja hrišćanskih, i od detinjstva naučena veri Hristovoj, sv. Paraskeva s velikim usrđem staraše se da na delu ispuni sve zapovesti Božje. Verujući tvrdo i živeći prema svojoj veri ona upućivaše i druge na put pomoću prave vere iblagočestivog života. Kada joj roditelji umreše, Paraskeva razdade sve svoje imanje bednima, a ona se zamonaši. Kao monahinja ona još sa većim žarom revnosti propovedaše veru Hristovu ne tajeći se ni od koga, iako u to vreme vera Hristova beše krvavo gonjena od rimskih vlasti. Zlobni Jevreji prvi optužiše sv. Paraskevu zbog propovedi zabranjene vere. I ona bi izvedena na sud pred cara Antonina. Sva laskanja careva ne pomogoše ni najmanje da pokolebaju u veri ovu sluškinju Božju. Tada je vrgoše na ognjene muke i metnuše joj na glavu usijan šlem. No Gospod je čudesno spase, i ona se izbavi i udalji iz Rima. I pođe opet od gradado grada da obraća tamni neznabožački narod u veru istinitu. Još u dva grada bi izvođena pred kneževe i sudije, i istjazavana za Gospoda svoga čineći pri tom čudesa velika i silom Božjom brzo oporavljajući se od muka i rana. Neznabošci, kao i uvek, pripisivahu njena čudesa mađijama a njeno oporavljenje sili i milosti njihovih bogova. Reče jednom sv. Paraskeva knezu mučitelju: „ne tvoji bogovi, kneže, isceliše me no Hristos moj, Bog istiniti". Najzad je neki knez Tarasije poseče mačem. Tako slavno završi svoj plodoviti život ova svetiteljka. Mošti njene behu docnije prenete u Carigrad. Česno postrada za Hrista u II stoleću.

Kurir.rs